Požega
Budući da sam se rodio, odrastao i proveo većinu života u Požegi, evo i malo podataka o tome prelijepom gradiću.
Požega je najveći grad u Požeško-slavonskoj županiji (oko 21.000 stanovnika). Bogata kulturno-povijesna baština čini Požegu jedinstvenom i neponovljivom kao sjedište Požeško-slavonske županije, Požeške Biskupije i Veleučilišta.
Posebnu povijesnu i graditeljsku baštinu čini urbana barokna jezgra Požege, njen specifični nepravilan trokutasti gradski trg okružen boltama sa spomenikom Presvetog Trojstva u središtu, kompleksni je spomenik kulture koji upotpunjuje srednjovjekovna crkva Sv. Lovre, Isusovačka kolegija, franjevačka crkva Sv. Duha, požeška Gradska kuća, zgrada Gradskog muzeja, požeška katedrala - crkva Sv. Terezije Avilske, županijska palača i dr.
Grad Požega je danas kao i tijekom stoljeća sjedište gradskih i županijskih institucija vlasti, gospodarstva, prosvjete, kulture, te društvenog i javnog života.
Požega je u prošlosti bila važno sjedište uprave, vlasti, sudstva, gospodarstva, te središte političkog, kulturnog, prosvjetnog i javnog života. Grad je to s više od sedam i po stoljeća pisane povijesti i bogatih arheoloških nalaza od najstarijih pretpovijesnih vremena.
POVIJEST POŽEGE
Grad Požega, od prvog sačuvanog pisanog spomena 11. siječnja 1227. godine, ima značajnu ulogu u srednjovjekovnoj i suvremenoj Slavoniji i Hrvatskoj. Sjedište je Požeške županije od 13. stoljeća, turskog sandžaka u 16. i 17. stoljeću, te ponovno obnovljene Požeške županije u 18. stoljeću. Poveljom carice Marije Terezije od 1. rujna 1756. godine Požega je dobila status slobodnog kraljevskog grada i povlastice koje su imale veliko značenje za razvitak grada. Gimnazija je u Požegi osnovana 1699. godine i peta je isusovačka gimnazija u Hrvatskoj, nakon Zagreba, Dubrovnika, Rijeke i Varaždina. Od 1761. do 1776. godine Gimnazija spada u visoke škole pod nazivom Academia Posegana sa dva fakulteta, filozofskim i teološkim. U 18. stoljeću grad ima poštu, ljekarnu, osnovnu školu, a obrtnici udruženi u cehove nositelji su gospodarskog života.
Laskavi naziv "Slavonska Atena" Požega je dobila od suvremenika 19. stoljeća za izvanredni kulturni i društveni život. Osnovana su mnoga društva, od kojih danas stoljetnu tradiciju imaju pjevačko, vatrogasno i streljačko društvo. Narodna čitaonica osnovana je 1845. godine kao društvo, a danas svoju djelatnost obavlja Gradska knjižnica i čitaonica kao posebna i samostalna kulturna institucija. Tiskara u Požegi osnovana je 1862., a prvi časopis je na hrvatskom jeziku u Slavoniji "Slavonac" počeo izlaziti 1863. godine. Vlasnik tiskare i časopisa bio je Miroslav pl. Kraljević.
Plejadu priznatih Požežana u svim oblastima stvaralaštva i života bilježimo od početka 15. stoljeća, kad je na bečkom sveučilištu najpoznatiji književnik baroka i rokokoa, učenik i ravnatelj požeške Gimnazije, isusovac, Antun Kanižlić. Pravnik Ivan Matković prvi je napisao krivični zakon na hrvatskom jeziku tiskan 1788. godine. Od početka 19. stoljeća mnogo je istaknutih znanstvenika, književnika i umjetnika - liječnik Antun Aleksandar Pavić, ilirac i prvi profesor hrvatskog jezika na zagrebačkoj Akademiji, Vjekoslav Babukić, akademici, pravnik Pavao Muhić i književnik Janko Jurković, književnik Josip Eugen Tomić, pjesnik Franjo Ciraki, istraživač Afrike Dragutin Lerman, te već spomenuti Miroslav pl. Kraljević, koji je bio i veliki župan, ali i pisac prvog hrvatskog romana "Požeški đak".
Početak 20. stoljeća obilježava veličina hrvatskog slikara Miroslava Kraljevića, koji je u nepunih dvadeset osam godina života, ostavio neizbrisive tragove u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Značajni su i drugi umjetnici, glumci i pjevači, karikaturisti, a posebno književnici, putopisci, esejisti i znanstvenici.
U fotogaleriji možete pronaći fotografije grada Požege.
Požega je najveći grad u Požeško-slavonskoj županiji (oko 21.000 stanovnika). Bogata kulturno-povijesna baština čini Požegu jedinstvenom i neponovljivom kao sjedište Požeško-slavonske županije, Požeške Biskupije i Veleučilišta.
Posebnu povijesnu i graditeljsku baštinu čini urbana barokna jezgra Požege, njen specifični nepravilan trokutasti gradski trg okružen boltama sa spomenikom Presvetog Trojstva u središtu, kompleksni je spomenik kulture koji upotpunjuje srednjovjekovna crkva Sv. Lovre, Isusovačka kolegija, franjevačka crkva Sv. Duha, požeška Gradska kuća, zgrada Gradskog muzeja, požeška katedrala - crkva Sv. Terezije Avilske, županijska palača i dr.
Grad Požega je danas kao i tijekom stoljeća sjedište gradskih i županijskih institucija vlasti, gospodarstva, prosvjete, kulture, te društvenog i javnog života.
Požega je u prošlosti bila važno sjedište uprave, vlasti, sudstva, gospodarstva, te središte političkog, kulturnog, prosvjetnog i javnog života. Grad je to s više od sedam i po stoljeća pisane povijesti i bogatih arheoloških nalaza od najstarijih pretpovijesnih vremena.
POVIJEST POŽEGE
Grad Požega, od prvog sačuvanog pisanog spomena 11. siječnja 1227. godine, ima značajnu ulogu u srednjovjekovnoj i suvremenoj Slavoniji i Hrvatskoj. Sjedište je Požeške županije od 13. stoljeća, turskog sandžaka u 16. i 17. stoljeću, te ponovno obnovljene Požeške županije u 18. stoljeću. Poveljom carice Marije Terezije od 1. rujna 1756. godine Požega je dobila status slobodnog kraljevskog grada i povlastice koje su imale veliko značenje za razvitak grada. Gimnazija je u Požegi osnovana 1699. godine i peta je isusovačka gimnazija u Hrvatskoj, nakon Zagreba, Dubrovnika, Rijeke i Varaždina. Od 1761. do 1776. godine Gimnazija spada u visoke škole pod nazivom Academia Posegana sa dva fakulteta, filozofskim i teološkim. U 18. stoljeću grad ima poštu, ljekarnu, osnovnu školu, a obrtnici udruženi u cehove nositelji su gospodarskog života.
Laskavi naziv "Slavonska Atena" Požega je dobila od suvremenika 19. stoljeća za izvanredni kulturni i društveni život. Osnovana su mnoga društva, od kojih danas stoljetnu tradiciju imaju pjevačko, vatrogasno i streljačko društvo. Narodna čitaonica osnovana je 1845. godine kao društvo, a danas svoju djelatnost obavlja Gradska knjižnica i čitaonica kao posebna i samostalna kulturna institucija. Tiskara u Požegi osnovana je 1862., a prvi časopis je na hrvatskom jeziku u Slavoniji "Slavonac" počeo izlaziti 1863. godine. Vlasnik tiskare i časopisa bio je Miroslav pl. Kraljević.
Plejadu priznatih Požežana u svim oblastima stvaralaštva i života bilježimo od početka 15. stoljeća, kad je na bečkom sveučilištu najpoznatiji književnik baroka i rokokoa, učenik i ravnatelj požeške Gimnazije, isusovac, Antun Kanižlić. Pravnik Ivan Matković prvi je napisao krivični zakon na hrvatskom jeziku tiskan 1788. godine. Od početka 19. stoljeća mnogo je istaknutih znanstvenika, književnika i umjetnika - liječnik Antun Aleksandar Pavić, ilirac i prvi profesor hrvatskog jezika na zagrebačkoj Akademiji, Vjekoslav Babukić, akademici, pravnik Pavao Muhić i književnik Janko Jurković, književnik Josip Eugen Tomić, pjesnik Franjo Ciraki, istraživač Afrike Dragutin Lerman, te već spomenuti Miroslav pl. Kraljević, koji je bio i veliki župan, ali i pisac prvog hrvatskog romana "Požeški đak".
Početak 20. stoljeća obilježava veličina hrvatskog slikara Miroslava Kraljevića, koji je u nepunih dvadeset osam godina života, ostavio neizbrisive tragove u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Značajni su i drugi umjetnici, glumci i pjevači, karikaturisti, a posebno književnici, putopisci, esejisti i znanstvenici.
U fotogaleriji možete pronaći fotografije grada Požege.
